Klimatske promene koje ta zemlja trpi već danas su uzrok preseljenja 600.000 ljudi. Reč je o klimatskim izbeglicama.
Prema proceni stručnjaka, prosečne temperature u Sudanu će do 2060. godine porasti za najmanje 1.1°C, a možda i za 3.1°C.
Klimatske promene koje ta zemlja trpi već danas su uzrok preseljenja 600.000 ljudi. Reč je o klimatskim izbeglicama.
Sudan, koji se nalazi u Sahelu, prelaznom klimatskom pojasu između Sahare na severu i tropskih područja na jugu, bio je pun baobaba i akacija, mestimično čak prošaran i travnatim područjima.
Mnoga od njih danas se vrlo brzo pretvaraju u pustinje – propada prirodna raznolikost i uslovi za poljoprivredu i stočarstvo.
Zemlja koja je u poslednjih nekoliko decenija dovoljno propatila od ratova (u pokrajini Darfur se 2003. dogodio genocid), sada trpi glad i zbog klime. UN-ov OCHA procenjuje da poljoprivredom ili stočarstvom uskoro neće moći da se bavi 1.9 miliona ljudi kojima je to jedini način da prežive, kao i da će ukupno 3.2 miliona ljudi trpeti kritičnu nestašicu vode.
Sudan je trenutno 15. najnesigurnija zemlja na svetu po stabilnosti ishrane svog stanovništva, a situacija će ubuduće biti gora.
Kako se na klimatske promene uvek nadovezuju i opasnosti od epidemija, na listi bolesti koje prete Sudanu u bliskoj budućnosti su malarija, žuta groznica i kolera.
Sudan pritom nije jedina zemlja u Africi kojoj prete klimatske promene. Najugroženiji je obruč koji zahvata Senegal, Mali, Nigeriju, Čad, Sudan, Južni Sudan, Etiopiju, Keniju, Tanzaniju, Mozambik, Bocvanu, Zimbabve, Zambiju i Angolu.
Pritom bi područja, koja su tradicionalno pustinjska ili polupustinjska a danas ipak naseljiva, uskoro mogla da postanu sasvim nemoguća mesta za život. Taj pojas pustoši bez biljaka, životinja i ljudi protezao bi se od Maroka sve do Saudijske Arabije.
Sve to zajedno nije ni delić problema koji uzrokuju klimatske promene. Pojedinim zemljama već danas preti potapanje usled rasta nivoa mora – Bangladeš, Kiribati, Maldivi i mnoge druge.
Arktik ove godine beleži temperature koje su danima bile po 20, 30 ili više stepeni više od prosečnih. Šume i reke širom sveta se suše, a uragani se pojavljuju tamo gde ih nikada nije bilo, uz poplave, epidemije i mnoštvo drugih katastrofa.
Izvor: Telegraf.rs
Foto: Twitter/leloveluck
Klimatske promene koje ta zemlja trpi već danas su uzrok preseljenja 600.000 ljudi. Reč je o klimatskim izbeglicama.
Prema proceni stručnjaka, prosečne temperature u Sudanu će do 2060. godine porasti za najmanje 1.1°C, a možda i za 3.1°C.
Klimatske promene koje ta zemlja trpi već danas su uzrok preseljenja 600.000 ljudi. Reč je o klimatskim izbeglicama.
Sudan, koji se nalazi u Sahelu, prelaznom klimatskom pojasu između Sahare na severu i tropskih područja na jugu, bio je pun baobaba i akacija, mestimično čak prošaran i travnatim područjima.
Mnoga od njih danas se vrlo brzo pretvaraju u pustinje – propada prirodna raznolikost i uslovi za poljoprivredu i stočarstvo.
Zemlja koja je u poslednjih nekoliko decenija dovoljno propatila od ratova (u pokrajini Darfur se 2003. dogodio genocid), sada trpi glad i zbog klime. UN-ov OCHA procenjuje da poljoprivredom ili stočarstvom uskoro neće moći da se bavi 1.9 miliona ljudi kojima je to jedini način da prežive, kao i da će ukupno 3.2 miliona ljudi trpeti kritičnu nestašicu vode.
Sudan je trenutno 15. najnesigurnija zemlja na svetu po stabilnosti ishrane svog stanovništva, a situacija će ubuduće biti gora.
Kako se na klimatske promene uvek nadovezuju i opasnosti od epidemija, na listi bolesti koje prete Sudanu u bliskoj budućnosti su malarija, žuta groznica i kolera.
Sudan pritom nije jedina zemlja u Africi kojoj prete klimatske promene. Najugroženiji je obruč koji zahvata Senegal, Mali, Nigeriju, Čad, Sudan, Južni Sudan, Etiopiju, Keniju, Tanzaniju, Mozambik, Bocvanu, Zimbabve, Zambiju i Angolu.
Pritom bi područja, koja su tradicionalno pustinjska ili polupustinjska a danas ipak naseljiva, uskoro mogla da postanu sasvim nemoguća mesta za život. Taj pojas pustoši bez biljaka, životinja i ljudi protezao bi se od Maroka sve do Saudijske Arabije.
Sve to zajedno nije ni delić problema koji uzrokuju klimatske promene. Pojedinim zemljama već danas preti potapanje usled rasta nivoa mora – Bangladeš, Kiribati, Maldivi i mnoge druge.
Arktik ove godine beleži temperature koje su danima bile po 20, 30 ili više stepeni više od prosečnih. Šume i reke širom sveta se suše, a uragani se pojavljuju tamo gde ih nikada nije bilo, uz poplave, epidemije i mnoštvo drugih katastrofa.
Izvor: Telegraf.rs
Foto: Twitter/leloveluck
Primjedbe
Objavi komentar